Preskoči na sadržaj
Odbrana

Konferencija UN-a u Ženevi o smrtonosnim propisima o autonomnom naoružanju

News Ukraine Urednički tim · Piše AI i pregledan u skladu sa našim uređivačnim standardima · · Vrijeme čitanja 8min čitanja · Pregledi 0 ·
Ključ — Konferencija Ujedinjene Nacije u Ženevi će početi 16. novembra kako bi se raspravljalo o propisima i zabranama smrtonosnih autonomnih sistema naoružanja. Razgovori su uslijedili nakon rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda koju je podržalo 163 zemlje.

Konferencija Ujedinjene Nacije počinje 16. novembra u sjedištu Ujedinjene Nacije u Ženevi kako bi se raspravljalo o propisima i potencijalnim zabranama smrtonosnih autonomnih sistema naoružanja. Ovi sistemi, poznati kao smrtonosni sistemi autonomnog oružja (LAWS), poseduju sposobnost da identifikuju, izaberu i angažuju mete bez intervencije ljudskog operatora. Sastanak dolazi usred rastućeg međunarodnog pritiska na uspostavljanje pravnih okvira za ove tehnologije.

Međunarodni pozivi na regulaciju

Zalaganje za ograničenja autonomnog oružja dobilo je značajan zamah kroz različite diplomatske kanale. U avgustu 2026. godine, generalni sekretar Ujedinjene Nacije Antonio Gutereš i predsednik Međunarodnog komiteta Crvenog krsta Mirjana Spoljarić izdali su zajedničku izjavu upozoravajući da se svet približava opasnoj moralno crvenoj liniji dozvoljavajući mašinama da biraju ljudske mete. Ovo upozorenje je usledilo nakon poziva na zakonska ograničenja iz septembra 2026. godine koji su izdali Brazil i 47 drugih zemalja. Štaviše, 50 zemalja je 22. oktobra 2026. izjavilo da je ljudski nadzor nad takvim tehnologijama postao hitna nužnost.

Pokret za regulaciju podržava široka koalicija nevladinih aktera. Kampanja "Stop Killer Robots," koja se sastoji od više od 300 organizacija, poziva na pravno obavezujuće restrikcije za ovo oružje od 2013. godine. Tokom razgovora, Izumi Nakamitsu, šef Kancelarije UN-a za pitanja razoružanja, izjavio je da je potreban okvir za izbegavanje nepredvidivih posledica po čovečanstvo. Predstavnica Human Rightsa Marie Verham istakla je da tehnologija nije savršena i da greške u borbi mogu biti pitanja života ili smrti.

Diplomatske podjele i podaci o glasanju

Generalna skupština Ujedinjene Nacije usvojila je 29. oktobra 2026. rezoluciju kojom se poziva na razgovore o pravilima o autonomnom naoružanju. Rezolucija je dobila podršku 163 zemlje, ali se suočila sa protivljenjem pet zemalja: Sjedinjenih Država, Rusije, Izraela, Sjeverne Koreje i Belorusije. Devet zemalja, uključujući Kinu, Iran i Saudijsku Arabiju, suzdržale su se od glasanja.

Ostaju značajna neslaganja u pogledu vremenskog okvira i prirode predloženih propisa. Međunarodni komitet Crvenog krsta zalaže se za jednogodišnji vremenski okvir za regulisanje, posebno nastojeći da zabrani dve kategorije: protivpešadijsko autonomno oružje i nepredvidive ili nekontrolisane sisteme. Nasuprot tome, Sjedinjene Države predložile su petogodišnji put za razvoj neobavezujućeg teksta početkom oktobra 2026. godine. Sjedinjene Države tvrde da treba održavati odgovarajući nivo ljudskog rasuđivanja u upotrebi autonomnog oružja. Zamenik direktora Agencije za veštačku inteligenciju francuskog Ministarstva odbrane (AMIAD) Vincent Sebastien izjavio je da je ljudska uloga obezbeđena odgovarajućom kontrolom vojnog komandanta.

Nacionalne pozicije i regionalne tenzije

Nacionalni pristupi autonomnoj tehnologiji značajno se razlikuju. Francuska zabranjuje smrtonosne sisteme autonomnog naoružanja, ali dozvoljava djelomično autonomne sisteme naoružanja (PLAWS), pod uvjetom da ljudi ostanu uključeni u proces donošenja odluka. Jean-Marc Rickli, šef globalnih i novih rizika u Ženevskom centru za sigurnosnu politiku, primijetio je da smrtonosni sistemi autonomnog naoružanja mogu identificirati, odabrati i napadati ciljeve bez ljudske intervencije i sugerisao da je trenutna agenda u Ženevi vrlo uska. Pored toga, Laure de Roucy-Rochegonde, istraživač u Centru za geopolitiku na Francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI), primijetila je da autonomno oružje uključuje dugogodišnju tehnologiju kao što su protivpješadijske mine i okarakterisala je poziciju Kine kao proračunate dvosmislenosti.

Očekuje se da će geopolitičke tenzije uticati i na proces. Izveštaji pokazuju da Rusija pokušava da spreči Evropsku uniju da osudi rat u Ukrajini tokom Ženevske konferencije.

Ovaj članak je napisan uz pomoć AI-ja na osnovu više novinskih izvještaja i pregledan je od strane naših urednika u skladu s našim uređivačkim principima. Urednički standardi · Dojave i kontakt

Kako vam se svidjela ova objava?

Komentari 0

Budite prvi koji će komentarisati

Kontaktirajte nas

← News Ukraine Početna
News Ukraine Primajte nove objave na emailPretplatite se za primanje novog sadržaja putem emaila. Pretplatu možete otkazati u bilo kom trenutku.
Da li je ovo bilo korisno?Podijelite s prijateljima i na društvenim mrežama